Ako pas ima višak kilograma, rješenje nije naglo prepoloviti obrok niti ga odjednom voditi u duge, naporne šetnje. Sigurno mršavljenje počinje procjenom njegova zdravlja, stvarnog unosa kalorija i tjelesne kondicije.
Višak masnog tkiva nije samo estetski problem. Može otežavati kretanje, pogoršati opterećenje zglobova i smanjiti kvalitetu života. Dobra je vijest da i umjeren, kontroliran gubitak težine može donijeti vidljivu promjenu u pokretljivosti i raspoloženju psa.
Kako prepoznati ima li pas višak kilograma?
Broj na vagi nije dovoljan jer idealna težina ovisi o građi, pasmini, spolu i količini mišića. Veterinari zato koriste ocjenu tjelesne kondicije, odnosno BCS (Body Condition Score).
Prema ljestvici Svjetske veterinarske udruge za male životinje – WSAVA, idealan pas najčešće ima ocjenu 4 ili 5 od 9. Rebra se mogu napipati bez debelog sloja masnoće, struk se vidi gledano odozgo, a trbuh je blago podignut iza rebara kada psa gledamo sa strane.
Kod psa s viškom kilograma:
- rebra se teže napipaju;
- struk je slabo vidljiv ili ga nema;
- trbuh više nije podignut;
- masne naslage mogu se pojaviti uz korijen repa, na leđima i prsima;
- pas se brže umara ili nerado skače i penje se stubama.
Gusta dlaka lako prikrije oblik tijela, pa psa treba i opipati. Procjena mišićne mase također je važna: stariji pas može istodobno imati višak masnoće i gubiti mišiće.
Zašto se pas udebljao?
Najčešći je razlog dugotrajan unos više energije nego što je pas troši. Višak često ne dolazi samo iz glavnog obroka. Poslastice, ostaci sa stola, žvakalice, komadi sira za davanje lijekova i hrana koju daju različiti članovi obitelji mogu činiti znatan dio dnevnog unosa.
Na težinu mogu utjecati i:
- smanjena aktivnost nakon ozljede ili s godinama;
- neprilagođavanje obroka nakon sterilizacije ili kastracije;
- hranjenje prema općenitoj uputi na pakiranju;
- pristup zdjelici drugog ljubimca;
- određeni lijekovi;
- bolesti koje mijenjaju metabolizam ili sposobnost kretanja.
U AAHA-inim smjernicama za prehranu i kontrolu težine, koje je vodila američka veterinarska nutricionistica Martha G. Cline, DVM, DACVN, navodi se da nakon sterilizacije ili kastracije energetske potrebe mogu pasti.
Smjernice također upozoravaju da se količina hrane mora prilagođavati individualnom psu, a ne oslanjati se isključivo na deklaraciju.
Naglo debljanje, povećan trbuh, pojačana žeđ, promjena apetita, opadanje dlake ili izražen umor razlozi su za veterinarski pregled. Nije svako povećanje opsega tijela posljedica previše hrane.
Što učiniti prije početka dijete?
Prvi korak neka bude vaganje i pregled kod veterinara. Potrebno je odrediti ciljnu težinu, ocijeniti masno i mišićno tkivo te provjeriti postoje li bol, bolest ili lijekovi koji utječu na težinu.
Tijekom tri do sedam dana zapisujte sve što pas pojede. Uključite glavni obrok, poslastice, dodatke prehrani, žvakalice i ostatke sa stola. Zapišite tko ga hrani i u koje vrijeme. Takav dnevnik često pokaže kalorije koje vlasnik nije računao.
Nemojte nasumično određivati ciljnu količinu hrane internetskim kalkulatorom. Potrebe ovise o idealnoj, a ne samo trenutačnoj težini, zdravstvenom stanju, dobi, aktivnosti i hrani koju pas dobiva.
Kako napraviti siguran plan kada pas ima višak kilograma?
1. Važite obroke
Kuhinjska vaga preciznija je od šalice ili mjernog lončića. Odvažite cjelokupnu dnevnu količinu i podijelite je na obroke. Tako svaki član kućanstva može vidjeti koliko je hrane još raspoloživo.
2. Uračunajte svaku poslasticu
AAHA preporučuje da dodatna hrana ne prelazi približno 10 posto ukupnog dnevnog kalorijskog unosa kako ne bi narušila nutritivnu ravnotežu osnovne hrane.
Dio redovitog obroka možete izdvojiti i koristiti kao nagradu. Pažnja, kratka igra, četkanje i odlazak u šetnju također mogu zamijeniti dio nagrađivanja hranom.
3. Ne smanjujte običnu hranu bez granice
Ako se standardna hrana jako ograniči, pas može uz kalorije dobivati premalo pojedinih hranjivih tvari. AAHA zato za pse kojima je potrebno veće kalorijsko ograničenje preporučuje posebno formulirane veterinarske dijete za mršavljenje. One su prilagođene kako bi uz manji broj kalorija osigurale potrebne hranjive tvari, a protein može pomoći očuvanju mišićne mase.
Odabir hrane treba uskladiti s veterinarom, osobito ako pas ima bolest bubrega, gušterače, mokraćnog sustava ili neku drugu dijagnozu.
4. Usporite jedenje i uvedite aktivno hranjenje
Obrok možete podijeliti u više manjih porcija ili koristiti prikladnu interaktivnu hranilicu. Dio granula može poslužiti za jednostavne igre traženja hrane. Takve aktivnosti dio su mentalne stimulacije psa. Igračku prvo nadzirite kako biste bili sigurni da je pas ne grize ili guta njezine dijelove.
5. Aktivnost povećavajte postupno
Kretanje pomaže trošenju energije i očuvanju mišića, ali pas s viškom kilograma možda već ima bolne zglobove ili slabiju kondiciju. Počnite aktivnošću koju podnosi bez šepanja, izrazitog dahtanja ili dugotrajnog umora te je povećavajte prema veterinarskom planu.
Kraće, češće šetnje mogu biti prikladnije od jednog naglog i napornog izlaska. Ako pas teško ustaje, zastajkuje ili izbjegava stube, prije povećavanja aktivnosti treba procijeniti bol. Pomoći će vam pregled znakova boli kod pasa.
6. Redovito pratite rezultat
Psa važite pod usporedivim uvjetima i bilježite težinu, BCS, opseg tijela te promjene u pokretljivosti. Ako težina ne pada prema planu, veterinar može provjeriti količine, kalorijsku gustoću hrane, skrivene dodatke i eventualne zdravstvene čimbenike.
Cilj nije najbrže moguće mršavljenje, nego postupno smanjenje masnog tkiva uz očuvanje mišića i dobrog općeg stanja.
Što istraživanja govore o zdravoj težini?
U poznatom istraživanju Richarda Kealyja i suradnika praćeno je 48 labradora. Jedan pas iz svakog para od mladosti je dobivao 25 posto manje hrane od drugoga. Psi s ograničenim unosom imali su manje masnog tkiva, dulji medijan životnog vijeka i kasniji početak znakova kroničnih bolesti.
Ovo istraživanje ne znači da svakom psu treba jednostavno oduzeti četvrtinu hrane. Obuhvatilo je samo 48 labradora koji su cijeli život živjeli u kontroliranim uvjetima, a istraživanje je bilo povezano s proizvođačem hrane.
Praktična poruka jest da dugoročno održavanje vitke tjelesne kondicije može imati zdravstvenu korist, dok se količina hrane mora individualno odrediti.
U drugom istraživanju Alexandera Germana i suradnika sudjelovalo je 50 pretilih kućnih pasa. Trideset pasa koji su završili program i dosegnuli ciljnu težinu pokazalo je veću vitalnost te niže ocjene boli i emocionalnih smetnji.
Studija je bila promatračka, nije imala nasumično raspoređenu kontrolnu skupinu, a završna procjena postojala je samo za pse koji su uspješno završili program. Rezultati zato podupiru korist mršavljenja, ali ne dokazuju da će svaki plan dati jednak učinak.
Najčešće pogreške pri mršavljenju psa
Naglo prepoloviti obrok. To može izazvati glad i nutritivno neuravnotežen unos.
Ne računati poslastice. Nekoliko kaloričnih zalogaja može poništiti pažljivo odmjeren glavni obrok.
Procjenjivati količinu odoka. Mala svakodnevna odstupanja s vremenom postaju značajna.
Forsirati napornu tjelovježbu. Preveliko opterećenje može pogoršati bol u zglobovima ili izazvati pregrijavanje.
Odustati kada težina kratko stagnira. Plan se prilagođava prema mjerenjima; stagnacija nije razlog za ekstremno smanjenje hrane.
Vratiti stare porcije nakon postizanja cilja. Održavanje težine zasebna je faza i često zahtijeva trajno praćenje.
Kada treba potražiti veterinara?
Veterinarski pregled potreban je prije većeg smanjenja hrane, posebno kod šteneta, starijeg psa, skotne ili dojeće kuje te psa s kroničnom bolešću.
Pregled dogovorite i ako se težina povećava unatoč izmjerenim obrocima ili ako pas pokazuje pojačanu žeđ, slabost, gubitak mišića, promjenu dlake, trbušnu distenziju ili netoleranciju napora.
Otežano disanje, plave ili izrazito blijede desni, kolaps, gubitak svijesti ili naglo napuhnut i bolan trbuh zahtijevaju hitnu veterinarsku pomoć, prema smjernicama Sveučilišta Cornell.
