Krpelji vrebaju – kako zaštititi sebe i pse?

krpelji 03
Podijelite objavu
Ubod krpelja ne znači automatski i da smo zaraženi. Isto je i sa psima. No, svakako je dobro primijeniti mjere opreza, pogotovo u ovo doba, kada sve više s našim ljubimcima boravimo u prirodi.

Krpelji su među nama, da se malo našalimo. Sezona krpelja je odavno počela, ako je ikada i prestala. Lijepo i toplo vrijeme sve nas više mami u prirodu, a ondje nas čekaju ti mali vragolani. I nas i naše ljubimce.

Nije svaki krpelj zaražen pa nije ni svaki opasan. Većina uboda krpelja prođe bez ikakvih posljedica, osim nešto iritacije, crvenila i svrbeža kod ljudi i pasa. Nije, nažalost, uvijek tako. Krpelji prenose mnoge bolesti, opasne i za nas i za pse. Zato šećimo uz dozu opreza.

Krpelji dosadni nametnici – paučnjaci

Krpelji su dosadni nametnici i krvopije, rekli bismo mi. Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar vidi ih nešto drukčije:

„Krpelji pripadaju paučnjacima, a od kukaca se razlikuju oblikom i drugim biološkim svojstvima. Važni su jer se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus).“

Krpelji probijaju kožu i zakače se svojim zubićima pa prodiru u krvotok i mogu širiti bolesti koje se prenose krvlju.

Krpelji i zaštita

Logično, što više vremena provodimo u prirodi, rizik da „pokupimo“ krpelja sve je veći. Stoga i sebe i pse treba znati zaštititi. Krenimo s našim ljubimcima, ipak su nam oni najvažniji😉

Ogrlice, tablete, sprejevi, ampule, razne se mogućnosti za zaštitu od krpelja nude. Ako niste sigurni što odabrati, uvijek se možete obratiti svom veterinaru. On će vam preporučiti najbolju zaštitu za vašeg psa. Jer moramo težiti tome da se ni na nas ni na naše psi krpelji ne zakače. Što je zahtjevan cilj.

Nisu sva sredstva jednako dobra za sve pse. Zato nađite ono koje odgovara vašem ljubimcu.

Naravno, nikakva zaštite ne može 100 % jamčiti da pas neće pokupiti krpelja u šetnji. Zato je važno da ljubimce temeljito pregledamo po povratku iz šetnje i pratimo pokazuje li neke simptome ugriza krpelja. Ako se krpelj slučajno i zakačio za kožu, treba ga izvaditi pincetom ili posebnim rašljicama koje možemo kupiti i u ljekarnama. I pratiti psa.

U slučaju da naš dlakavac postane letargičan, izgubi apetit, ima temperaturu ili teže diše, obavezno posjetimo veterinara. Jer krpelji psu mogu prenijeti opasne bolesti – piroplazmozu, lajmsku bolest, anaplazmozu ili erlihiozu.

No, u većini slučajeva sve završi s vađenjem krpelja. Srećom.

Repelenti, oprez i svi u prirodu

Nama ljudima krpelji svojim obodom bogu prenijeti lajmsku boreliozu i krpeljni meningoencefalitis (KME) te, iznimno, tularemiju, Q groznicu, erlihiozu, babeziozu i neke rikecioze. Nastavni zavod upozorava da „krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba, ali i ostalim dijelovima sjeverne kontinentalne Hrvatske“.

Kako bismo spriječili ubod nećemo, naravno, odustati od boravka u prirodi. Jednostavno ćemo primijeniti neke mjere i krenuti na izlet. Jer, kao i kod pasa, uvijek je bolje spriječiti, nego liječiti. Važno je u prirodi koristiti repelente, odgovarajuću odjeću i obuću, svakako i sebe pregledati po povratku iz prirode, a pametno je i koristiti obilježene staze.

Ubod krpelja ne znači zarazu i bolest

Ako primijetimo da se krpelj uhvatio za kožu, treba ga odmah izvaditi. Pincetom ili rašljicama, kao i kod psa, bez okretanja. Liječnici upozoravaju da se krpelje ne premazuje ničim niti ih se dira golim rukama. Mjesto uboda nakon vađenja premaže se antiseptikom.

„Nakon vađenja, može zaostati crvenilo, koje ako je manje od 5 cm, potrebno je samo staviti hladne obloge i pratiti promjenu. Liječniku se treba javiti samo ako je crvenilo veće od 5 cm ili postoje opći simptomi uz poznati ugriz krpelja (povišena temperatura) i jave se unutar mjesec dana od izlaganja. Antibiotik se NE daje kod svakog kontakta s krpeljom, u preventivne svrhe. Ne treba niti injekcija protiv tetanusa“, upozorila je u jednoj svojoj objavi dr. Ena Filipović Ferenčić.

Dakle, natapanje krpelja benzinom, uljima, lakom za nokte, petrolejom, rakijom, spaljivanje, okretanje krpelja suprotno kazaljki – sve su to samo narodska vjerovanja. Pincetu ili rašljice u ruke i krpelj van!

A sad – uzmite povodac i otiđite sa svojim ljubimcem u prirodu. U inat krpeljima 😉

Foto: Pixabay

Najnovije

Naši partneri